-Štuka (Esox) je riba rasprostranjena u vodama velikog dijela svijeta. Međutim, u Crnoj Gori jedino živi u Plavskom jezeru, a obitava još samo u prvim metrima rijeke Lim. Njen životni prostor su prvenstveno rijeke sporijeg toka, jezera, ušća, bare i slično. U svijetu postoji više tipova ove riblje vrste. U Evropi najčešće živi ,,evropski tip” (Esox lucius), u Aziji ,,E. reieherti”, dok u Sjevernoj Americi postoje tri različite vrste štuke: štuka crvenih peraja (E. americanus), štuka sa prugom (E. niger) i ,,maski” štuka (E. masquinongy).
Iako većina nas štuku zamišlja kako nepomična u zasjedi u kakvom rastinju, priobalnoj trsci ili travi, čeka svoj plijen, ona ipak nije totalno statična riba. Ne voli da putuje daleko, ali zato voli da pretražuje različite dubine. Proučavanjem je utvrđeno da se štuke manje od 50 cm gotovo uvijek drže priobalnog rastinja, ali kako rastu sve više vremena provode na otvorenoj vodi i pretragama po većim dubinama.
Što se tiče najboljih ribolovnih tehnika, osim najproduktivnijeg varaličarenja voblerima, leptirima, štuka se sve češće uspješno lovi i mušičarskom tehnikom fly fishing – strimerima koji se izrađuju specijalno za nju. Što se strimera za mušičarenje štuke tiče, možemo ih podijeliti u tri grupe: površinske (poperi, bomberi), zaranjajuće (dajveri) i tonući (zonkeri).
Kao i kod većine drugih ribljih vrsta vremenske (ne)prilike poput vjetra, kiše ili oblačnosti utiču na ponašanje i ishranu štuke. Ona se tokom sunčanih perioda drži bliže obali, a po vjetru se lagano odmiče od nje, jer joj vjetar muti vodu u priobalju, što joj jako smeta jer plijen isključivo traži vidom. Čim nema vjetra, štuka je ponovo negdje uz trsku.
Mišljenje velikog broja ribolovaca je da je u ribolovu na ovu vrstu manje važna veličina i boja mamca, a bitnije pravilno vođenje. Prekidi sa različitim intezitetima vođenja su se pokazali najefikasnijim kod obje ribolovne tehnike.
Kad naiđe plijen, štuka napada proždrljivo brzim i iznenadnim skokom poput bljeska munje, zato je obavezno korišćenje sajlice da ne dođe do kidanja kanapa. Nije probirljiva, pa tako osim ribe, lovi i žabe, miševe, mladunce ptica i beskičmenjake. Treba istaći da štuka najčešće napada predveče, a voli i oblačinu. Poslije mrijesta je najaktivnija i najmanje obazriva te ju je u tom periodu i najlakše prevariti.
Ljeti se najčešće lovi u večernjim satima (ali i rano ujutru), kada se koriste ,,površinski” mamci – strimeri, poperi, leptiri, a njihova veličina se pomjera na više kako se približava jesenjei period. Iskusniji ribolovci znaju da štuka postepeno guta mamac, okrećući ga u ustima da glavom prođe prema njenom ždrijelu. Zato, ne treba žuriti sa kontriranjem. Štuka ima svoju veoma važnu ulogu u eko sistemu jer pojede više desetina kilograma ribe od čega najveći dio otpada na nekvalitetne vrste, pa kao odličan ,,čistač” znatno utiče na ,,kvalitet vode” u korist plemenitih vrsta riba - salmonida.
U Plavskom jezeru je prije osam godina gotovo bila pred istrjebljenjem, kada je uz rigorozno čuvanje, lokalni ribolovni klub S.R.K. ,,Plavsko Jezero” uspio da je zaštiti od izlovljavanja, pa se već godinama nalazi na listi ribljih vrsta koje su u ribolovnom zabranu. One koje se ulove kao slučajni ulov, moraju se metodom ,,uhvati-pusti” vratiti nazad u vodu. Moguće je podjednako uspješno štuku loviti prikradanjem sa obale i korišćenjem laganih čamaca.
Štuka je riba koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim, bilo po izgledu, načinu života ili ponašanju, pa stoga u ribolovu na nju eksperimentišite sa što više različitih tehnika i mamaca i trud će se isplatiti.S.B.Murino